Kako pritisak MAGA pokreta preokreće američku politiku na Balkanu

FT navodi da je krajem oktobra Washington "šokirao" neke od svojih tradicionalnih evropskih saveznika ukidanjem sankcija "glavnom akteru krize": bivšem predsjedniku bh. entitata Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku.

Potez je uslijedio nakon što je Dodik pristao da se povuče s mjesta predsjednika entiteta i da povuče niz secesionističkih zakona.

Kako navodi ovaj list, ta odluka predstavlja suštinski primjer trumpove diplomatije u službi desničarskih nacionalista: "ona nudi novi uvid u njegov transakcijski pristup vanjskoj politici, u kojem figure poput Dodika, saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, mogu utjecati na američku politiku izgovarajući prave riječi i angažujući prave ljude".

Među Dodikovim saradnicima bili su bivši Trumpov advokat Rudy Giuliani, MAGA aktivistkinja Laura Loomer i bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, koji je bio u zatvoru zbog korupcije prije nego što mu je Trump ublažio kaznu 2020. godine.

Pristalice poteza tvrde da je riječ o pokušaju da se umanji opasnost koju predstavlja Dodik, koji je, kako navodi FT, "stalna prijetnja krhkom miru u regionu".

"U američkom interesu je da Balkan ne postane destabilizovan. Ovo je korak u smjeru koji pokazuje da je na Balkanu svanulo novo doba", rekao je Blagojevich za Financial Times.

Prethodni američki pristup "nije baš dao rezultat", rekao je Anthony Godfrey, bivši američki ambasador u Srbiji. "Možda je pokušaj nečeg drugačijeg dobra ideja", dodao je.

U saopštenju portparol američkog State Departmenta rekao je da je Washington radio "promišljeno" i "diskretno" sa svojim partnerima u BiH kako bi okončao krizu i donio veću stabilnost, te da bi mogao ponovo uvesti sankcije ako bude potrebno radi zaštite Dejtonskog sporazuma.

Ali neki evropski zvaničnici koji su pomagali nadgledanje Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. strahuju da će uklanjanje sankcija Dodiku i desetinama njegovih članova rodbine i saradnika ispasti preuranjen potez. Oni se boje da će Dodik nastaviti destabilizovati region preko posrednika, iza kulisa.

Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH, rekao je da je odluka bila "prebrza i prerana" i da se odrekla ključne poluge pritiska nad Dodikom i njegovim saradnicima.

"Trebalo je dati Dodiku, recimo, šest mjeseci da se ponaša kako treba pa tek onda ukinuti sankcije", izjavio je.

Kritičari poteza također strahuju da nagodba odražava namjerno odricanje američkog uticaja. "Od kada su ukinute američke sankcije brojnim zvaničnicima u Republici Srpskoj, svjedočimo nastavku zapaljivog ponašanja i postupaka, uključujući i onih koji su nedavno skinuti s crne liste od strane Trumpove administracije", rekla je Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Senatskom odboru za vanjske poslove.

Ovaj događaj izgleda kao nagovještaj redefinisanja američke vanjske politike u Trumpovom drugom mandatu, u kojem SAD nastoje da se povuku iz svoje dugogodišnje uloge de facto arbitra globalnih sukoba i zaštitnika demokratije.

"Ne zanima nas nametanje vizije društva koje odražava preference udaljenih birokrata i uskih aktivističkih krugova", rekao je zamjenik državnog sekretara Christopher Landau u Daytonu, Ohio u maju, u govoru povodom 30. godišnjice potpisivanja mirovnog sporazuma.

"Beskrajno ekspanzivna politika, bez mjere i historijske poniznosti, postaje neprijatelj strategije i ustavnog državničkog umijeća", dodao je.

Dodikovo manevrisanje iza kulisa

Za Dodika, ovaj sporazum predstavlja kulminaciju godinu dana manevrisanja iza kulisa, piše FT. Kada je Trump ponovo izabran u novembru, Dodik je bio ushićen i osjetio da ima priliku da okonča međunarodnu izolaciju, i ubrzo je počeo da angažuje lobiste. Do januara, njegov kabinet je potpisao prvi ugovor sa lobističkom firmom Zell & Associates.

Njihov cilj, prema pravnim dokumentima američke vlade, bio je "eliminisati" sankcije Dodiku i njegovim saradnicima i „promovisati javno preispitivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma“ u SAD-u.

"Tokom 2025. Republika Srpska je potpisala ugovore vrijedne stotine hiljada dolara sa četiri američke lobističke firme koje su nastojale prikazati Dodika kao svojevrsnog Trumpa Balkana - provokatora i žrtvu, progonjenog optužbama za koje tvrde da su politički motivisane - a narod Republike Srpske kao progonjene hrišćane, popularnu temu u Trumpovom Washingtonu", navodi ovaj list.

Dodikovi potezi "pritisnuli su sve dugmiće nekih ljudi koji u to zaista vjeruju", rekao je jedan sagovornik upoznat s tim procesom.

Blagojevich, čija je firma bila među angažovanima, opisao je optužbe protiv Dodika i drugih zvaničnika u entitetu kao "ne-zločine" u razgovoru za FT. "Ovo je tema u kojoj bih sebe smatrao ekspertom jer sam proveo osam godina u zatvoru zbog ne-zločina", rekao je.

Tokom godine, Dodik i RS počeli su privlačiti pažnju i drugih Trumpovih saveznika, uključujući Giulianija, neformalnu savjetnicu Bijele kuće Loomer i bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.

"Udruživanjem snaga sa snažnim narodima i snažnim liderima poput Milorada Dodika možemo potisnuti globaliste koji žele naš nestanak", napisao je Flynn na društvenim mrežama u augustu.

U očiglednom obraćanju Trumpovom interesu za poslovne dogovore povezane s diplomatijom, Dodik je pozvao SAD da iskoristi nalazišta minerala, uključujući litijum, na istoku zemlje. Nalazišta, međutim, nisu istražena niti razvijena.

U mjesecima koji su prethodili američkoj odluci da ukine sankcije Dodiku, američki i evropski zvaničnici bili su sve više zabrinuti da BiH ide prema krizi zbog Dodikovog odbijanja da se povinuje sudskom nalogu kojim mu se naređuje da se povuče s funkcije predsjednika i prizna pravni autoritet državnog glavnog grada Sarajeva nad Republikom Srpskom.

Iza kulisa, američki zvaničnici rekli su evropskim saveznicima i obavijestili Kongres da bi bili spremni ukinuti sankcije Dodiku i njegovim saradnicima kao podsticaj za njegovo povlačenje, navodi FT.

Naizgled, strategija je uspjela. Krajem septembra Dodik je pristao da se povuče i zamolio Narodnu skupštinu Republike Srpske da imenuje privremenog predsjednika. Također je povukao zakone RS-a koji su prkosili Sarajevu.

Međutim, ostaje nejasno namjerava li Dodik zaista otići u pozadinu. Kada su sankcije ukinute, postojala je nada da će ublažiti zapaljivu retoriku, rekao je Inzko, bivši visoki predstavnik. Ali Dodik je, kaže on, vjerovao da mu je Amerika dala slobodan prolaz za njegovu retoriku "koja se zapravo pogoršala".

Dodik nije odgovorio na pitanja poslana preko saradnika.

"U novembru se činilo da se vratio svom tvrdolinijaškom stilu, ponovo veličajući ideju nezavisne Republike Srpske", piše ovaj list.

Prema Jasminu Mujanoviću, politologu specijalizovanom za zapadni Balkan, to je bilo očekivano.

"Ne mogu zamisliti da Amerikanci to nisu očekivali. Ali oni očito smatraju da je ono što su zauzvrat dobili dovoljno značajno da zažmire na jedno oko", rekao je on.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad